07. 06. 2012.

da je njima da te vide

nekada ne možeš reći dobru niti normalnu rečenicu
iako ne postoji ni dobra
ni normalna ali eto za to znaš za to si čuo to uzimaš samo uzimaš preuzimaš otimaš prenosiš
ja sam ti kao oni likovi iz sevdaha dolazio pod prozore bacao kamenčiće i svirale su mi trube u glavi i sve je bilo zapaljeno oko mene požari stari moji da ja ti to tako mogu vidjeti ja ti to jedino znam
to su tako bezveze kategorije jer nekada tražeći smisao koji ne znaš šta je se osjećaš kao taj godot za kog si čuo da je tražio nešto ili da su njega tražili a možda i ne znaš da li je on on a ne znaš ni njega ni smisao ni i onda kao sve što ne nađeš proglašavaš besmislenim a ne znaš ni kakvo je to ono ti nije ugodno ono ti nije sretno a kada te pitaju što je sreća onda počneš srat da je to mir a nikada nisi bio u miru i tako
i onda otkriješ tamo neku pjesmuljčicu
i zaigra ti oko srca
sjetiš se samo se sjećaš ne možeš ništa drugo ti si čovjek prošlosti a ne budućnosti niti ikakve sadašnjosti tebe pjesme ubijaju i ti kao misliš da tvoje srce ne može ništa podnjeti ti si taj da da