POZIV NA PROMOCIJU KNJIGE
Nakladnička kuća Sandorf poziva Vas na predstavljanje knjige S(i)nu bez
s(i)nova Srđana Sandića, koja će se održati u subotu 6.10., u 12 sati u
ZeKaeM-u, Teslina 7.
Knjiga drama i (dramskih) fragmenata
sukus je višegodišnjeg spisateljskog i dramatičarskog rada u brojnim
formama i medijima jednog od eminentnijih autora mlađe generacije.
Knjigu će uz autora predstaviti nakladnik Ivan Sršen, urednik Igor
Marković, te Irena Matijašević, urednica na Trećem programu Hrvatskog
radija, na kojemu je emitirano više autorovih tekstova.
Režirano čitanje drama “(t)Umor” i “Zagreb, mon amour” izvest će Leona
Paraminski, Urša Raukar, Marko Cindrić, Anja Matković, Adrian Pezdirc i
Mateo Videk.
Iz recenzija:
“U ovim dramskim
fragmentima, obuhvaćajući vješto niz neimenovanih formi i diskursa,
Srđan Sandić govori o samoći, ljubavi i vječitom preispitivanju svijesti
i savjesti – hoćemo li biti voljeni, hoćemo li biti sami, zaslužujemo
li one koje želimo, zaslužuju li oni nas i što je, u stvari, to što
želimo, što stalno mijenja oblik, što se pred očima i pod dodirom
raspršuje, a želja ipak nikad ne slabi... Pa i o djetinjstvu i iz
djetinjstva, o onome što vučemo sa sobom, o onima koji se nađu na putu i
zauvijek ostaje tajna je li to bio slučaj ili izbor. Pitanja su teška, a
odgovori iskreni.”
Tena Štivičić
“Vrlo oštećen subjekt
pisma, ali žrtve koja je osvijestila svoj status i sad se, pred nama,
bori s njim. Cijela knjiga borbe protiv žrtvovanja samog sebe. U ime.
Dozivanje sebe, prolaženje kroz diskurse drugih, diskurse psihoanalize,
politike, prava. koji kao nemani stalno stoje na pozornici. Riječi koje
ne upućujemo ljudima, bićima, nego idejama o ljudima, o bićima,
receptima i formulama. Sandić se bori protiv svega, jer je zapravo na
strani svih. Biofilan i moćan.”
Irena Matijašević
“Sandićevi dramski polilozi uvijek postavljaju isto pitanje: kako
diskurzivno polje ograničava i proizvodi identitet? Njegovo dramsko
pismo poznaje samo fragmente: krhotine zbilje nastale na prostorima
trenja; na mjestima interakcije identiteta i fizičkog svijeta, tijela i
prostora, na čvorištima nasljeđene, ali i društvenim pamćenjem u tijelo
ugrađene unutartjelesne, (t)umorne prostornosti koja postaje ishodištem
za izvedbeno istraživanje roda i spola.”
Sibila Petlevski (iz pogovora)